Neuroticizam

Neuroticizam se odnosi na sklonost doživljavanju negativnih osjećaja.

Freud je izvorno koristio pojam neuroza za opisivanje stanja obilježenog psihičkom uznemirenošću, emocionalnom patnjom i nesposobnošću učinkovitog nošenja s uobičajenim životnim zahtjevima. Smatrao je da svatko pokazuje neke znakove neuroze, ali da se razlikujemo po stupnju patnje i specifičnim simptomima uznemirenosti. Danas se neuroticizam odnosi na sklonost doživljavanju negativnih osjećaja.

Osobe s visokim rezultatom na neuroticizmu mogu pretežno doživljavati jedan specifičan negativni osjećaj, poput anksioznosti, ljutnje ili potištenosti, ali vjerojatno će doživljavati više tih emocija.

Osobe s visokim neuroticizmom emocionalno su reaktivne. Emocionalno reagiraju na događaje koji na većinu ljudi ne bi utjecali, a njihove su reakcije obično intenzivnije od uobičajenih. Sklonije su obične situacije tumačiti kao prijeteće, a manje frustracije kao beznadno teške.

Njihove negativne emocionalne reakcije obično traju neobično dugo, što znači da su često loše raspoložene. Ti problemi u regulaciji emocija mogu umanjiti sposobnost neurotične osobe da jasno razmišlja, donosi odluke i učinkovito se nosi sa stresom.

Anksioznost

Sustav „bori se ili bježi“ u mozgu anksioznih osoba prelako se i prečesto aktivira. Zato osobe s visokom anksioznošću često imaju osjećaj da će se dogoditi nešto opasno. Mogu se bojati određenih situacija ili jednostavno biti općenito plašljive. Osjećaju se napeto, nemirno i nervozno. Osobe s niskom anksioznošću općenito su mirne i neustrašive.

Ljutnja

Osobe s visokim rezultatom na ljutnji osjećaju bijes kada stvari ne idu po njihovu. Osjetljive su na to da se prema njima postupa pošteno te osjećaju ogorčenost i gorčinu kada misle da ih se vara. Ova ljestvica mjeri sklonost osjećanju ljutnje; hoće li osoba izraziti razdraženost i neprijateljstvo ovisi o njezinoj razini ugodnosti. Osobe s niskim rezultatom ne ljute se često ni lako.

Depresija

Ova ljestvica mjeri sklonost osjećanju tuge, potištenosti i obeshrabrenosti. Osobama s visokim rezultatom nedostaje energije i teško započinju aktivnosti. Osobe s niskim rezultatom obično su oslobođene takvih depresivnih osjećaja.

Socijalna nelagoda

Osobe sklone socijalnoj nelagodi osjetljive su na to što drugi misle o njima. Zbog brige da će biti odbačene ili ismijane osjećaju se sramežljivo i nelagodno u društvu drugih. Lako se posrame i često osjećaju stid. Njihov strah da će ih drugi kritizirati ili im se rugati pretjeran je i nerealan, ali njihova nespretnost i nelagoda mogu taj strah pretvoriti u samoispunjavajuće proročanstvo. Osobe s niskim rezultatom, nasuprot tome, ne pate od pogrešnog dojma da ih svi promatraju i prosuđuju. Ne osjećaju se nervozno u društvenim situacijama.

Neumjerenost

Neumjerene osobe osjećaju snažne žudnje i porive kojima se teško odupiru. Obično su usmjerene na kratkoročne užitke i nagrade, a ne na dugoročne posljedice. Osobe s niskim rezultatom ne doživljavaju snažne, neodoljive žudnje pa stoga ne osjećaju napast da pretjeruju.

Ranjivost

Osobe s visokim rezultatom na ranjivosti pod pritiskom ili stresom doživljavaju paniku, zbunjenost i bespomoćnost. Osobe s niskim rezultatom u stresu su staloženije, samopouzdanije i jasnije razmišljaju.