Koja je zemlja najekstravertiranija? Big Five u 48 zemalja

Kratak odgovor: U velikom online uzorku Nizozemska, Norveška i Danska ispadaju najekstravertiranije zemlje, a Brazil, Portugal i Poljska najmanje. No razlike među zemljama male su u odnosu na razlike među ljudima unutar iste zemlje, a usporedba zemalja na temelju samoprocjene ima zamki. Sami istražite kartu u nastavku i pročitajte zašto brojke zaslužuju malo skepse.

Ključni nalazi

• Najekstravertiranije: Nizozemska, Norveška, Danska i Irska. Najmanje: Brazil, Portugal, Poljska i Vijetnam.
• Najmirnije (najniži neuroticizam): Nizozemska, Švicarska, Tajland, Švedska i Norveška. Najviši: Grčka, Rusija, Poljska i Filipini.
• Najotvorenije prema iskustvu: Švicarska, Izrael, Njemačka i Francuska.
• Norveška se ističe: druga najekstravertiranija od 48 zemalja, među najsavjesnijima i najugodnijima te među najmirnijima.
• Finska je nordijska iznimka, s nižom ekstraverzijom i ugodnošću od svojih susjeda.
• Čak i između najekstravertiranije i najmanje ekstravertirane zemlje razlika je tek oko polovice onoga koliko se ljudi razlikuju unutar jedne zemlje. Većina zemalja razlikuje se i manje od toga.

Istražite kartu

Norveška i tihi Skandinavac

Norvežani se često opisuju, ne najmanje oni sami, kao suzdržani: u autobusu drže do sebe i trebaju nekoliko pića prije nego što razgovaraju sa strancima. U ovim podacima Norvežani sebe opisuju kao društvenije od ljudi u gotovo svakoj drugoj zemlji, a istodobno kao mirne i savjesne.

Kako oboje može biti istina? Test osobnosti pita kako sebe vidite u usporedbi s ljudima oko sebe. Mnoga pitanja odnose se na ponašanje među ljudima koje poznajete: razgovor s mnogo ljudi na zabavama, započinjanje razgovora. Stereotip se pak često odnosi na ponašanje stranaca u javnosti. A Norvežani koji online rješavaju test osobnosti na engleskom nisu svi Norvežani. Finska se, s druge strane, bolje uklapa u svoj tihi glas: ovdje je među najmanje ekstravertiranim zemljama.

Zašto je usporedba zemalja zahtjevna

Test je bio na engleskom. Svi su odgovarali na istih 50 tvrdnji na engleskom. Većini ljudi izvan engleskoga govornog područja to je drugi jezik. Otvorenost se djelomično mjeri tvrdnjama poput „Imam bogat rječnik” i „Koristim teške riječi”, pa ne čudi da zemlje u kojima je engleski drugi jezik postižu niže rezultate u otvorenosti.

Uzorci nisu populacija. Ljudi koji u Brazilu ili Vijetnamu online rješavaju test osobnosti na engleskom mlađi su, obrazovaniji i naviknutiji na engleski od prosječne osobe tamo. U Sjedinjenim Američkim Državama uzorak je širi.

Ljudi se uspoređuju s onima oko sebe. Kad procjenjujete koliko ste organizirani, uspoređujete se sa svojom kulturom. To se zove učinak referentne skupine. Jedno je istraživanje pokazalo da su zemlje čiji su se stanovnici ocijenili najmanje savjesnima, poput Japana, bile među najvišima po ponašanju koje odražava savjesnost, poput točnosti i preciznosti javnih satova (Heine, Buchtel & Norenzayan, 2008).

Stereotipi se rijetko poklapaju. Istraživanje 49 kultura usporedilo je što ljudi vjeruju o tipičnoj osobi u svojoj zemlji s izmjerenom osobnošću u istoj zemlji. Uvjerenja gotovo da nisu imala veze s mjerenjima (Terracciano et al., 2005).

Razlike su male. Ljudi unutar iste zemlje razlikuju se mnogo više nego zemlje međusobno. Znati nečiju zemlju govori vrlo malo o njegovoj osobnosti.

Što nalaze veća istraživanja

Istraživači su uspoređivali zemlje prevedenim testovima i pažljivijim uzorkovanjem. Najveće od njih proučavalo je 56 država i pronašlo regionalne obrasce, ali i da su razlike među zemljama skromne te djelomično oblikovane time kako ljudi odgovaraju na upitnike (Schmitt et al., 2007). Najsigurniji zaključak isti je kao ovdje: postoje neke stvarne prosječne razlike, ali one su male, a same samoprocjene ne mogu ih razriješiti.

Odakle podaci dolaze

Brojke dolaze iz otvorenih istraživačkih podataka Open Psychometricsa, gdje su ljudi od 2016. do 2018. rješavali verziju Big Five testa s 50 tvrdnji (Goldbergovi IPIP Big-Five Factor Markers). Zemlja je određena prema internetskoj adresi, nije se pitala. Zadržali smo jedan odgovor po internetskoj adresi, uklonili nepotpune te nevjerojatno brze ili spore odgovore i prikazujemo zemlje s najmanje 1.000 ljudi: 584.535 ljudi u 48 zemalja. Rezultati idu od 0 do 100.

Tih 50 tvrdnji nije isto što i u našem testu, pa svoj rezultat ne možete izravno usporediti s kartom. Za to pogledajte kako žene i muškarci različite dobi postižu rezultate, gdje se koriste iste tvrdnje kao u našem testu.

Izvori

• Open Psychometrics. IPIP Big-Five Factor Markers data, 2016–2018. openpsychometrics.org/_rawdata.
• Goldberg, L. R. (1992). The development of markers for the Big-Five factor structure. Psychological Assessment, 4(1), 26–42. IPIP.
• Heine, S. J., Buchtel, E. E., & Norenzayan, A. (2008). What do cross-national comparisons of personality traits tell us? The case of conscientiousness. Psychological Science, 19(4), 309–313. doi:10.1111/j.1467-9280.2008.02085.x
• Schmitt, D. P., Allik, J., McCrae, R. R., & Benet-Martínez, V. (2007). The geographic distribution of Big Five personality traits: Patterns and profiles of human self-description across 56 nations. Journal of Cross-Cultural Psychology, 38(2), 173–212. doi:10.1177/0022022106297299
• Terracciano, A., et al. (2005). National character does not reflect mean personality trait levels in 49 cultures. Science, 310(5745), 96–100. doi:10.1126/science.1117199