Savjesnost

Savjesnost se odnosi na način na koji kontroliramo, reguliramo i usmjeravamo svoje porive.

Porivi sami po sebi nisu loši; ponekad vremenska ograničenja zahtijevaju brzu odluku, a postupanje prema prvom porivu može biti učinkovit odgovor. Osim toga, u vrijeme igre, a ne rada, spontano i impulzivno ponašanje može biti zabavno. Drugi impulzivne osobe mogu doživljavati kao živopisne, zabavne za druženje i šašave.

Ipak, postupanje prema porivu može dovesti do nevolja na više načina. Neki su porivi antisocijalni. Nekontrolirani antisocijalni postupci ne samo da štete drugim članovima društva, nego mogu dovesti i do odmazde prema počinitelju takvih impulzivnih djela. Još je jedan problem impulzivnih postupaka to što često donose trenutnu nagradu, ali i nepoželjne dugoročne posljedice. Primjeri uključuju pretjerano druženje koje dovodi do otkaza, uvredu koja uzrokuje prekid važnog odnosa ili uzimanje droga koje izazivaju užitak, a na kraju uništavaju zdravlje.

Impulzivno ponašanje, čak i kada nije ozbiljno destruktivno, znatno umanjuje učinkovitost osobe. Impulzivno djelovanje onemogućuje razmatranje alternativnih načina postupanja, od kojih bi neki bili mudriji od impulzivnog izbora. Impulzivnost također skreće ljude s puta tijekom projekata koji zahtijevaju organizirani slijed koraka ili faza. Postignuća impulzivne osobe stoga su mala, raštrkana i nedosljedna.

Obilježje inteligencije, ono što potencijalno razlikuje ljude od ranijih oblika života, jest sposobnost razmišljanja o budućim posljedicama prije nego što se postupi prema porivu. Inteligentno djelovanje uključuje promišljanje dugoročnih ciljeva, organiziranje i planiranje puta do tih ciljeva te ustrajanje u njima unatoč kratkotrajnim porivima koji vuku u suprotnom smjeru. Ideju da inteligencija uključuje kontrolu poriva lijepo sažima pojam razboritost, alternativni naziv za domenu savjesnosti. Razborit znači i mudar i oprezan.

Osobe s visokim rezultatom na ljestvici savjesnosti drugi doista doživljavaju kao inteligentne. Prednosti visoke savjesnosti su očite. Savjesne osobe izbjegavaju nevolje i postižu visoku razinu uspjeha promišljenim planiranjem i ustrajnošću. Drugi ih također pozitivno doživljavaju kao inteligentne i pouzdane. S negativne strane, mogu biti kompulzivni perfekcionisti i radoholičari. Štoviše, izrazito savjesne osobe mogu se doživljavati kao ukočene i dosadne.

Nesavjesne osobe mogu biti kritizirane zbog nepouzdanosti, manjka ambicije i nepridržavanja pravila, ali doživjet će mnoge kratkotrajne užitke i nitko ih nikada neće nazvati ukočenima.

Samoučinkovitost

Samoučinkovitost opisuje povjerenje u vlastitu sposobnost da se stvari ostvare. Osobe s visokim rezultatom vjeruju da imaju inteligenciju (zdrav razum), motivaciju i samokontrolu potrebne za postizanje uspjeha. Osobe s niskim rezultatom ne osjećaju se učinkovitima i mogu imati dojam da nemaju kontrolu nad vlastitim životom.

Urednost

Osobe s visokim rezultatom na urednosti dobro su organizirane. Vole živjeti prema rutinama i rasporedima. Sastavljaju popise i prave planove. Osobe s niskim rezultatom obično su neorganizirane i rasute.

Osjećaj dužnosti

Ova ljestvica odražava snagu osjećaja dužnosti i obveze. Osobe s visokim rezultatom na ovoj ljestvici imaju snažan osjećaj moralne obveze. Osobe s niskim rezultatom ugovore, pravila i propise smatraju previše ograničavajućima. Vjerojatno će ih se doživljavati kao nepouzdane ili čak neodgovorne.

Težnja za postignućem

Osobe s visokim rezultatom na ovoj ljestvici snažno teže izvrsnosti. Želja da ih se prepozna kao uspješne drži ih na putu prema visokim ciljevima. Često imaju snažan osjećaj smjera u životu, ali izrazito visoki rezultati mogu značiti pretjeranu usmjerenost na jedan cilj i opsjednutost poslom. Osobe s niskim rezultatom zadovoljne su s minimalnom količinom rada i drugi ih mogu doživljavati kao lijene.

Samodisciplina

Samodisciplina, ono što mnogi nazivaju snagom volje, odnosi se na sposobnost ustrajanja u teškim ili neugodnim zadacima dok se ne dovrše. Osobe s visokom samodisciplinom mogu prevladati otpor prema započinjanju zadataka i ostati usredotočene unatoč ometanjima. Osobe s niskom samodisciplinom odgađaju i slabo dovršavaju započeto te često ne dovrše zadatke, čak ni one koje jako žele dovršiti.

Opreznost

Opreznost opisuje sklonost da se mogućnosti promisle prije djelovanja. Osobe s visokim rezultatom na ljestvici opreznosti ne žure s donošenjem odluka. Osobe s niskim rezultatom često kažu ili učine prvo što im padne na pamet, bez razmatranja alternativa i njihovih vjerojatnih posljedica.