Otvorenost

Otvorenost prema iskustvu opisuje dimenziju kognitivnog stila koja razlikuje maštovite, kreativne ljude od prizemnih, konvencionalnih ljudi.

Otvorene osobe intelektualno su znatiželjne, cijene umjetnost i osjetljive su na ljepotu. U usporedbi sa zatvorenim osobama obično su svjesnije svojih osjećaja. Sklone su razmišljati i djelovati na individualistički i nekonformistički način. Intelektualci obično postižu visoke rezultate na otvorenosti prema iskustvu, pa se ovaj faktor naziva i kulturom ili intelektom.

Ipak, intelekt je vjerojatno najbolje promatrati kao samo jedan aspekt otvorenosti prema iskustvu. Rezultati na otvorenosti prema iskustvu tek su umjereno povezani s godinama obrazovanja i rezultatima na standardnim testovima inteligencije.

Još je jedna značajka otvorenog kognitivnog stila lakoća razmišljanja u simbolima i apstrakcijama koje su daleko od konkretnog iskustva. Ovisno o specifičnim intelektualnim sposobnostima pojedinca, to simboličko mišljenje može poprimiti oblik matematičkog, logičkog ili geometrijskog razmišljanja, umjetničke i metaforičke upotrebe jezika, skladanja ili izvođenja glazbe ili neke od brojnih vizualnih i izvedbenih umjetnosti.

Osobe s niskim rezultatom na otvorenosti prema iskustvu obično imaju uske, uobičajene interese. Više vole jednostavno, izravno i očito nego složeno, dvosmisleno i suptilno. Na umjetnost i znanost mogu gledati sa sumnjom, smatrajući ih nerazumljivima ili bez praktične koristi. Zatvorene osobe više vole poznato nego novo; konzervativne su i opiru se promjenama.

Psiholozi, koji su i sami često otvoreni prema iskustvu, otvorenost često prikazuju kao zdraviju ili zreliju. Međutim, otvoreni i zatvoreni stilovi razmišljanja korisni su u različitim okruženjima. Intelektualni stil otvorene osobe može dobro poslužiti profesoru, ali istraživanja su pokazala da je zatvoreni način razmišljanja povezan s boljim radnim učinkom u policijskom poslu, prodaji i nizu uslužnih zanimanja.

Mašta

Maštovitim osobama stvarni svijet često je previše običan i jednostavan. Osobe s visokim rezultatom na ovoj ljestvici koriste maštu kako bi stvorile bogatiji i zanimljiviji svijet. Osobe s niskim rezultatom više su usmjerene na činjenice nego na maštu.

Umjetnički interesi

Osobe s visokim rezultatom na ovoj ljestvici vole ljepotu, i u umjetnosti i u prirodi. Lako ih zaokupe i obuzmu umjetnički i prirodni doživljaji. Nisu nužno umjetnički školovane ni nadarene, iako će mnoge biti. Ključna obilježja ove ljestvice su zanimanje za prirodnu i umjetnu ljepotu te njezino cijenjenje. Osobama s niskim rezultatom nedostaju estetska osjetljivost i zanimanje za umjetnost.

Emocionalnost

Osobe s visokom emocionalnošću imaju dobar pristup vlastitim osjećajima i svjesne su ih. Osobe s niskim rezultatom manje su svjesne svojih osjećaja i sklone su ne izražavati emocije otvoreno.

Pustolovnost

Osobe s visokim rezultatom na pustolovnosti željno isprobavaju nove aktivnosti, putuju u strane zemlje i doživljavaju različite stvari. Dosadne su im poznate stvari i rutina, pa će krenuti novim putem kući samo zato što je drukčiji. Osobe s niskim rezultatom obično se osjećaju nelagodno pri promjenama i više vole poznate rutine.

Intelekt

Intelekt i umjetnički interesi dva su najvažnija, središnja aspekta otvorenosti prema iskustvu. Osobe s visokim rezultatom na intelektu vole se poigravati idejama. Otvorene su prema novim i neobičnim idejama i vole raspravljati o intelektualnim pitanjima. Uživaju u zagonetkama, mozgalicama i logičkim zadacima. Osobe s niskim rezultatom na intelektu radije se bave ljudima ili stvarima nego idejama. Intelektualne vježbe smatraju gubitkom vremena. Intelekt ne treba izjednačavati s inteligencijom. Intelekt je intelektualni stil, a ne intelektualna sposobnost, iako osobe s visokim rezultatom na intelektu postižu nešto bolje rezultate na standardiziranim testovima inteligencije od osoba s niskim intelektom.

Liberalizam

Psihološki liberalizam odnosi se na spremnost da se dovedu u pitanje autoritet, konvencije i tradicionalne vrijednosti. U svom najekstremnijem obliku psihološki liberalizam može čak predstavljati otvoreno neprijateljstvo prema pravilima, naklonost prema onima koji krše zakon te ljubav prema dvosmislenosti, kaosu i neredu. Psihološki konzervativci više vole sigurnost i stabilnost koje donosi pridržavanje tradicije. Psihološki liberalizam i konzervativizam nisu isto što i politička pripadnost, ali svakako naginju pojedince prema određenim političkim strankama.